Crna Gora, uz posredovanje SAD-a, planira predati dva amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici, izvještava RTCG. Ova inicijativa ima za cilj smirivanje političkih napetosti nakon što je premijer Crne Gore najavio podršku rezoluciji, što je izazvalo snažne reakcije unutar prosrpskog i proruskog političkog establišmenta u Podgorici.

Crna Gora će uz posredovanje SAD predati dva amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Cilj je smiriti političke tenzije nakon što je premijer Crne Gore izjavio da će  glasati za rezoluciju o Srebrenici. To je očekivano izazvalo brutalne reakcije unutar prosrpskog i proruskog političkog establišmenta u Podgorici.

Amandmanima, Crna Gora želi očito napraviti ‘mir u svojoj kući’, a cilj ‘postizanje što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu’, mišljenja je RTCG.

 

Nezvanično potvrđeno iz Vlade Crne Gore, amandmani predviđaju individualizaciju krivice za genocid u Srebrenici i naglašavaju poštovanje Dejtonskog sporazuma. Prvi amandman naglašava da krivica za zločin genocida ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini u cjelini, dok drugi potvrđuje nepovredivost Dejtonskog sporazuma. Ovi amandmani, kako je istaknuto iz Vlade, sprječavaju manipulacije protiv Srbije i srpskog naroda te osiguravaju da se ne može proglasiti niti implicirati da je jedan narod genocidan. Također, drugim amandmanom dodatno se potvrđuje postojanje Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom, suprotstavljajući se izjavama koje su usmjerene protiv RS.

Prvi amandman glasi: „Ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“, a drugi: „Potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u svim njegovim odredbama“.


Tim amandmanima, kako su kazali u Vladi Crne Gore, sprečava se svako potencijalno manipulisanje na štetu Srbije i srpskog naroda u smislu bilo kakvih pravnih i političkih reperkusija i onemogućava se narativ ali i namjera da se jedan narod želi proglasiti genocidnim.

Drugim amandmanom suštinski se dodatno afirmiše postojanje Republike Srpske u sklopu BiH, što je garantovano Dejtonskim sporazumom, s obzirom da su se od pojedinih zvaničnika mogle čuti izjave usmerene protiv Republike Srpske.