Svake parne godine u BiH se održavaju izbori, a na birališta se ide prve nedjelje u listopadu, što je ove godine 6. listopada. Birat ćemo lokalnu vlast u 142 općine, uključujući gradonačelnike, načelnike te članove gradskih i općinskih vijeća. Izborni proces u Federaciji ići će kao i dosad, međutim, dio u Republici Srpskoj je sporan zbog novog entitetskog Izbornog zakona, koji još uvijek nije stupio na snagu.


“Zakon jasno određuje da će se izbori održati u skladu s Izbornim zakonom BiH. Iako entiteti mogu imati vlastite izborne zakone, nadležnost tih entitetskih izbornih povjerenstava određuje CIK”, rekao je bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić za RTV HB.

Teško je predvidjeti što će biti s provedbom izbora u Republici Srpskoj s obzirom na donošenje novog Izbornog zakona od strane Narodne skupštine RS-a. Općenito je teško predvidjeti kako će se vodeći politički akteri iz Republike Srpske ponašati u ovom kratkoročnom razdoblju”, izjavio je politolog Danijel Vidović, koji je inače blizak Čovićevom HDZ-u.

Nove tehničke izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo Visoki predstavnik, donose primjenu tehnologije na određenim lokacijama zbog kratkog roka za pripremu. Također, osobe osuđene za ratne zločine više se neće moći kandidirati, a lokalne biračke odbore će imenovati sam CIK BiH, koji je usvojio 26 podzakonskih akata radi olakšanog vođenja izbornog procesa.

Nastavak procesa promjene Izbornog zakona uključivat će sankcije za političke subjekte koji imaju nesavjesne članove biračkih odbora, što bi moglo rezultirati čak suspenzijom na idućim izborima, ne samo za politički subjekt, već i za odgovorne osobe. To bi trebalo vratiti odgovornost političkih subjekata za integritet izbornog procesa”, dodaje Šehić.

Današnja sjednica Vijeća ministara BiH trebala bi razmotriti prijedlog Izbornog zakona Ministarstva pravde, ali bi mogla naići na otpor bošnjačkih ministara iz stranaka “Trojke”, jer bi to zaustavilo izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Sarajevska Trojka, bošnjački partneri u vlasti, izgleda nisu spremni podržati domaći dogovor. Stoga, barem kad su domaći akteri u pitanju, izgleda da će Izborni zakon ostati nepromijenjen. Čini se da bez ključne podrške, posebno američke administracije, koja je srušila posljednji domaći dogovor, teško da će biti napretka”, kaže Vidović.

Nakon što se okonča cijeli proces prijave i ovjere stranaka i nezavisnih lista u idućih mjesec i pol, bit će poznata imena svih kandidata najkasnije početkom srpnja. Mjesec dana prije izbora službeno će započeti predizborna kampanja koja traje 24 sata prije izbora, tijekom koje stranke i pojedinci mogu plaćati oglašavanje u medijima.