Prije nego što je zaćutao, Dodik je ponudio Bošnjacima dvije milijarde maraka ukoliko pristanu na to da se RS otcijepi od BiH.
Nakon usvajanja izbornog zakona Republike Srpske i gostovanja u Centralnom dnevniku, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je iznenada zanijemio. Danima je ponavljao priče o “razgraničenju” RS-a od Bosne i Hercegovine, a onda je nastupilo vrijeme tišine.
Prije nego što je utišao, Dodik je ponudio Bošnjacima dvije milijarde maraka kako bi pristali na odvajanje Republike Srpske od BiH. Kao da to nije bilo dovoljno, Dodik je izjavio da bi Srpska mogla pristati i na to da Srebrenica pripadne Federaciji BiH. Obe izjave su izazvale veliku kontroverzu u javnosti, kako u zemlji tako i u regionu, a nakon toga je uslijedila tišina.
KORAK ISPRED SVIH
– Ako smo nešto naučili u posljednjih petnaest godina, to je da Milorad Dodik nikada ne miruje. Uvijek je korak ili dva ispred konkurencije, što ga je održalo na vlasti. No, jesu li sve njegove aktivnosti u korist građana i Republike Srpske ili se sve svodi na lični interes? U to sam uvjeren, rekao je novinar Vladimir Kovačević.
On ističe da jedan od “uzroka” Dodikovog iznenadnog zanijemljivanja posljednjih dana može biti prva sedmica maja, koja obiluje praznicima – od Prvog maja preko Uskrsa do Đurđevdana. Kovačević podsjeća da i sam Dodik obilježava Đurđevdan.
Možda je ovo tišina prije oluje, pogotovo s obzirom na činjenicu da su u narednim sedmicama na “dnevnom redu” rezolucija o genocidu u Srebrenici i Svesrpski sabor. Nakon toga, slijede aktivnosti vezane uz izborni zakon Republike Srpske, uključujući veto koji je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a stavio na taj zakon, ističe Kovačević.
“On je dodao da će naredni period biti izuzetno intrigantan.” Kovačević podsjeća na planove da se na Svesrpskom saboru razmotri položaj srpskog naroda i ugroženost ćirilice.
“Nisam primijetio da će glavni politički akteri Srbije i RS-a razgovarati o sve većem odlasku mladih iz obje zemlje. Ovo privremeno zatišje vjerovatno neće potrajati dugo. Svi su svjesni političkog okruženja i aktivnosti političkih elita. Nakon ovakvog zatišja, vjerojatno slijedi turbulentno razdoblje”, istakao je Kovačević.
Profesor ustavnog prava i bivši sudija Milan Blagojević kaže da svaku od rezolucija o stanju u BiH, koje je Savjet bezbjednosti UN-a donio od Dejtonskog sporazuma do danas, donosio je na osnovu Poglavlja V Povelje UN-a. Tim poglavljem Povelje UN-a povjereno je isključivo Savjetu bezbjednosti da on ima odgovornost za održavanje mira i bezbjednosti u svijetu i da u ime svih država članica UN-a sprovodi dužnosti i zadatke na osnovu te odgovornosti.
– S obzirom na to da Savjet bezbjednosti neprekidno od Dejtonskog sporazuma 1995. sve do danas obavlja svoje zadatke prema BiH, koje u pogledu situacije u njoj ima na osnovu Poglavlja V Povelje UN-a, to znači da Generalna skupština UN-a nema pravo da u pogledu bilo kojeg spora, odnosno bilo kojeg pitanja vezanog za situaciju u BiH, što uključuje i pitanja vezana za Srebrenicu, daje ikakve preporuke, pa ni preporuke u vidu rezolucije o Srebrenici, sve dok se situacijom u BiH bavi Savjet bezbjednosti, ističe Blagojević.
