Prema informacijama, Centralna izborna komisija BiH trebala bi sutra raspisati lokalne izbore koji će se održati 6. listopada. Na istoj sjednici očekuje se usvajanje uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2024. godine, u skladu s europskim standardima.
Prošle sedmice, CIKBiH je u sklopu priprema za provedbu lokalnih izbora usvojio 26 podzakonskih akata bitnih za njihovu realizaciju, nakon stupanja na snagu odluke visokog predstavnika u BiH od 26. ožujka ove godine kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Ovi akati su važni za lokalne izbore u BiH 2024. godine.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo bi danas raspravljati o novom izbornom zakonu BiH, dan prije raspisivanja lokalnih izbora za 6. listopada. Međutim, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar obrane Zukan Helez izjavio je da ovaj prijedlog, koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, a koji potiče od HDZ-a BiH, neće biti na dnevnom redu. Helez navodi da prijedlog nije dobio pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.
“Oni su zakasnili. Imali su 15-16 godina da mijenjaju Izborni zakon. Mogu oni sada donositi prijedloge, ali izmjene i dopune Izbornog zakona eventualno će se primjenjivati tek 2026. godine, što znači da će biti kasno za lokalne izbore 2028. godine”, izjavio je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.
Iz CIK-a BiH su saopćili da su usvojeni i prečišćeni tekstovi radi lakšeg snalaženja.
Na sjednici je također razmatrano uputstvo o provođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.
“Ukoliko istinski zagovaramo vladavinu prava i poštovanje Ustava i zakona ove države, ne bi trebalo biti problema. CIK, koji je ovlašten u skladu s Izbornim zakonom BiH, trebao bi donijeti odluku o održavanju lokalnih izbora 150 dana prije samog dana izbora, što je 8. svibnja”, kazao je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.
Naglašava da se nakon donošenja odluke ne mogu vršiti nikakve izmjene Izbornog zakona BiH, što je preporuka i ODIHR-a i europski standard. “Pogotovo je nemoguće i bilo bi u suprotnosti sa zakonom raditi izmjene nakon donošenja odluke. Podsjećam da je 2004. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH o učešću nacionalnih manjina na lokalnom nivou. Stupio je na snagu šest dana nakon što je CIK objavio i donio odluku o održavanju izbora, a primjenjivao se tek 2008. godine. Zakon je jasan i treba ga poštovati. Ne vidim nikakve probleme za održavanje izbora, jer prema Izbornom zakonu, jedino CIK je ovlašten za donošenje odluka i provođenje izbora na svim nivoima”, precizira Šehić.
Uoči raspisivanja izbora, Vijeće ministara BiH planiralo je danas raspraviti novi prijedlog izbornog zakona. Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar obrane BiH, Zukan Helez, izjavio je da prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je upućen u proceduru od strane Ministarstva pravde BiH, neće biti razmatran na dnevnom redu sjednice. Prema njegovim riječima, taj prijedlog nije dobio pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo VMBiH.
Helez je istaknuo da bi usvajanje tog zakona rezultiralo postojanjem dva konkurentna zakona, što je neprihvatljivo. Dodao je da prijedlog nije usaglašen na političkoj razini te je stoga nemoguće da se razmatra.
Osim Izbornog zakona, na dnevnom redu je i novi tekst nacrta zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.
