Profesorica dr. Aleksandra Pavlović Marković istaknula je ključnu ulogu želuca i crijeva kao najvažnijih branitelja zdravlja i imuniteta. Ovo postavlja važno pitanje u vezi s opsegom naše brige za te organe i štetne navike koje mogu pogoršati razne bolesti. Gastroenterolog elaborira najbrže načine oštećenja crijeva, tvrdeći da sve tegobe proizlaze iz ovog problema, a ovu specifičnu dijetu označava kao jedinu korisnu alternativu.
U videu objavljenom na službenom YouTube kanalu RTS Ordinacije, prof.dr.sc. O crijevnim bolestima, njihovim simptomima i potrebnim pregledima opširnije je govorila Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i predsjednica Udruženja gastroenterologa Srbije. Naglašava da u općoj praksi svaki peti pacijent boluje od neke crijevne bolesti, ističući prevladavajuću tjeskobu oko kolonoskopije, optičkog pregleda debelog crijeva koji se izvodi uz pomoć kolonoskopa.
Kolonoskopija se provodi kako bi se riješila tri posebna simptoma, a naknadne informacije ocrtavaju ključne aspekte bolesti crijeva i njihove dijagnostičke procese. Je li dopušteno tvrditi da crijeva odražavaju cjelokupno zdravlje? Doista, Hipokrat je, četiri stoljeća prije naše ere, proglasio da izvor svih bolesti leži u želucu. Iako mu je nedostajalo sveobuhvatno razumijevanje uključenih mehanizama, suvremeno razumijevanje pokazuje da naša crijeva sadrže gotovo sto tisuća milijardi mikroorganizama.
Svaki mikroorganizam posjeduje vlastiti imunološki sustav, koji djeluje kao katalizator za korisne i štetne aspekte imunološkog odgovora u našem tijelu. Čineći 90 posto našeg tjelesnog sastava, mikrobiota nedvojbeno igra bitnu ulogu u raznim fiziološkim funkcijama. Što predstavlja najveći izazov za crijeva? U našoj gastroenterološkoj praksi funkcionalne bolesti crijeva čine 80 posto slučajeva, dok prave organske bolesti — poput čira, teškog artritisa, kroničnih upalnih stanja, raka i ciroze jetre — čine preostalih 20 posto.
Funkcionalne crijevne bolesti klasificiraju se kada bolesnici pokazuju simptome bez ikakvih znakova organske bolesti. U gornjem dijelu probavnog trakta često prevladavaju simptomi poput mučnine, nadutosti, nelagode i bolova u trbuhu, objasnio je liječnik iznoseći najnovije statistike. “U općoj praksi otprilike svaki peti pacijent ima dijagnozu funkcionalne bolesti crijeva, no u našem konkretnom slučaju ta se brojka penje i do 80%. Srećom, te smetnje su funkcionalne prirode i ne signaliziraju ozbiljne zdravstvene probleme.
Pacijenti s tim se suočavaju sa značajnim izazovima, čak i nakon isključivanja svih organskih bolesti, oni se i dalje osjećaju loše zahtijeva prisutnost boli ili nelagode u trbuhu, popraćene različitim abnormalnostima stolice, prema ovoj definiciji, može postojati dominacija zatvora, proljeva ili kombinacije oba, pri čemu je potonja komplikacija najteža za rješavanje.
Pacijenti često nastoje shvatiti temeljne uzroke svojih stanja, no ti se uzroci često pokažu nedostižnima. Ipak, značajni doprinosi ovim problemima proizlaze iz čimbenika uključujući genetiku, način života, prehrambene navike i razine tjelesne aktivnosti. Konzistentno naglašavam potencijal pridržavanja higijenske prehrane u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću kako bi se oko 60 posto pojedinaca spriječilo da se suoči s takvim izazovima. Što točno čini higijensko-dijetni plan?
Izvještaj Monda pokazuje da se liječnik zalaže za povećanje unosa povrća, a predlaže umjereno smanjenje konzumacije mesa, naglašavajući važnost kvalitete hrane kad god je to moguće. Ukoliko pacijent osjeća nelagodu vezanu uz određenu vrstu hrane, savjetuje se ograničiti njezinu konzumaciju. Iako mahunarke, poput graška i graha, nude nutritivne prednosti, one mogu uzrokovati nadutost, što može biti vidljiv pokazatelj funkcionalnog poremećaja koji se u potpunosti može dijagnosticirati. Odgovor je nedvosmisleno negativan; takva se dijagnoza postavlja kroz dijalog s bolesnikom. Fizikalni pregled, osobito palpacijom abdomena, daje bitne informacije; doista, medicinski stručnjaci tvrde da ova metoda doprinosi 50 posto dijagnoza. Suradnja pacijenta je ključna.
Provođenje sveobuhvatnih laboratorijskih i biokemijskih pretraga je bitno uz procjenu štitnjače i obavljanje pregleda na okultna krvarenja, što je od velike važnosti. Ovaj poseban test identificira prisutnost mikroskopske krvi u stolici, što ukazuje da osnovni problem možda nije povezan s organskom bolešću, čime se eliminira potreba za endoskopijom. Kada razmatramo koji spol češće obolijeva – muškarci ili žene – odgovor su žene. Dok točni razlozi ostaju nejasni, hormonska ovisnost je kritičan faktor; žene posjeduju jedinstveni metabolički profil i osjetljivije su na razne zdravstvene probleme.
Što uključuje enteroskopija? Iako je naša publika možda upoznata s gastroskopijom i kolonoskopijom, mogućnost pregleda tankog crijeva nije bila opcija prije dva desetljeća. Pojavile su se endoskopske tehnike kako bi se riješilo ovo ograničenje, koristeći fleksibilnu cijev opremljenu optičkim vlaknima koja u biti funkcioniraju kao video uređaj. Pojam enteroskopija specifično označava pregled tankog crijeva.
Uz to, endoskopija kapsule služi kao alternativni pristup, pri čemu pacijent uzima tabletu dizajniranu za hvatanje i prijenos podataka iz tankog crijeva. Ova lagana kapsula opremljena je kamerom, a liječniku je potrebno dva do tri sata da analizira prikupljene podatke. Ključno je priznati da se najsmanji dijelovi crijeva mogu zanemariti, što zahtijeva fokusirano okruženje lišeno ometanja, poput mobitela.
U kliničkim okruženjima ove se metode pretežno koriste, a zamjenjuju ih složenije tehnike. Prisutnost zabrinjavajućih simptoma služi kao glavna indikacija za endoskopiju. Kolonoskopija je neophodna zbog prisustva krvi u stolici. “Iako debelo crijevo često ne pokazuje probleme, to bi mogli biti samo hemoroidi; međutim, ključno je isključiti sve moguće komplikacije povezane s debelim crijevom. Dodatno, gubitak tjelesne težine je još jedan važan simptom, a anemija je definitivan pokazatelj za procjenu debelog crijeva,” istaknuo je prof.dr.sc. Aleksandra Pavlović Marković.
