Tijesnom većinom u noći sa 22. na 23. april ove godine, u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, izglasan je novi sastav Komisije za izbor i imenovanje. Podršku ključnoj promjeni snaga potrebnoj za izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH dali su zastupnici SDP-a, HDZ BiH, HNP, Naša stranka, Narod i pravda, Elzina Pirić, Arnel Isak, Kenan Uznunović, Mario Karamatić.
Te aprilske noći iz Komisije su izbačene
ajana Čolić (DF) i Edina Gabela (SBiH), a imenovani su Elzina Pirić (PDA) i Petar Galić (HNP). Rokadu iz domena političke manipulacije izveo je SDP, pa je umjesto populistički protivnog Damira Mašića ušao čovjek za siguran Vukojin glas – Senad Subašić.
Bila je to noć u kojoj su Trojka i njeni plaćenički sateliti spremili teren za ostvarenje želja svog ideologa i vođe Dragana Čovića. Jer, nakon te sjednice Predstavničkog doma, Čović će kontrolirati ne samo imenovanje Vukoje, već i sva druga entitetska imenovanja. A kada imenovanja krenu i gnjev javnosti postane izražen zbog izdaje, opet će nas Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto pitati ‘navedite šta smo izdali’.
I navest ćemo. Ali, nakon što objasnimo lukavi plan kolovođe Čovića i političkog poklona koji mu je darovao visoki predstavnik Christian Schmidt u projektu Trojka.
Plan je razotkrila zastupnica SDA u Predstavničkom domu Jasmina Bišćević Tokić, koja nedavno u izjavi za Faktor kaže: ‘Vladajuća većina u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta završit će u paketu imenovanje Dragana Miokovića (NS) na poziciju predsjedavajućeg ovog doma umjesto Mirjane Marinković Lepić (NS) te imenovanje HDZ-ovog Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici koja će, najvjerovatnije, biti održana 22. maja’.
Primarno pitanje koje se nameće još od decembra je hoće li Ustavni sud Federacije svjesno i protuustavno učestvovati u devastacijskom procesu propisa i Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Jer, od decembra stoje apelacije, a najavljuju se nove jer HDZ i njegova Trojka nastavljaju rušilački pohod. I upravo bi zbog plana partnera u entitetskoj vlasti Ustavni sud FBiH na vrijeme morao reagovati, jer taj plan ne podrazumijeva samo imenovanje nekompetentnog Vukoje, nego vrlo moguće i blokadu evropskog puta BiH.
Osim što bi morali sačekati Ustavni sud FBiH da riješi zavrzlamu, Predstavnički dom ne bi trebao odlučivati o izboru sudija Ustavnog suda BiH prije 23. juna. Jer, podsjećamo, Željko Komšić je u funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 15. marta 2024. godine uputio zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji u vezi načina izbora sudija u Ustavni sud BiH, te poređenja sa praksom u zemljama Vijeća Evrope.
I da ne bude zabune, a ona se često provlači, nije Komšić tražio očitovanje o Vukoji, nego o praksi i načinu izbora sudija ustavnih sudova u EU. Šef Kluba Demokratske fronte Mahir Mešalić je slijedom ovog zahtjeva uputio inicijativu ‘da se odlučivanje o imenovanju nedostajućeg sudije/sudinice u Ustavni sud Bosne i Hercegovine odgodi do donošenja Mišljenja Venecijanske komisije na plenarnom zasjedanju’.
A plenarno zasjedanje Venecijanske komisije je 21. i 22. juna. Mišljenje Venecijanske komisije nije obavezujuće ali je savjetodavno i nosi težinu, naročito u državi koja treba da pregovara s EU.
Trojka kao projekat se zaklinje u evropski put BiH, HDZ BiH istom snagom forsira tu priču za svoje potrebe, a i jedni i drugi su na ispitu poštivanja tog puta. Jer, ukoliko lukavi plan o izboru Vukoje provedu u djelo tokom maja valjda će i Briselu i njegovoj ekspozituri u Sarajevu biti jasno s kakvim rogobatnim političkim konceptom imaju posla.
Takvom politikom HDZ-a malo ko može biti iznenađen. No, iako smo svakakve manipulacije sistemom i pravilima vidjeli i od Trojke, teško je bilo očekivati da će pristati igrati po baš svim Čovićevim strategijama.
A očigledno je da jesu. Budžet
