Duško Tošić, bivši profesionalni nogometaš koji je danas poslovni čovjek, posljednjih nekoliko mjeseci često je u medijskom fokusu, ne samo zbog svoje sportske karijere nego i privatnog života. Razvod od pop zvijezde Jelene Karleuše, nakon 16 godina braka, postao je jedna od najpraćenijih tema u medijima.
Brak pod reflektorima
Veza Tošića i Karleuše bila je od početka pod stalnim medijskim nadzorom. Njihov brak često je bio predmet spekulacija, a mediji su izvještavali o raznim nesuglasicama i turbulencijama. Iako su se trudili održati skladan odnos, s vremenom su se pojavile nepremostive razlike.
Jelena Karleuša, poznata po svojim izravnim izjavama, najavila je razvod, ističući da je odluka donesena sporazumno. “Svako neka ide svojim putem,” rekla je, naglasivši kako će se oboje usmjeriti na zajedničko roditeljstvo. Njihove kćerke ostaju prioritet u svim odlukama i nastavljaju biti središte njihove pažnje.
Novi smjer u karijeri
Nakon razvoda, Duško Tošić sve više usmjerava energiju na poslovne projekte. Iako je bio poznat kao uspješan nogometaš, nakon što je završio sportsku karijeru, odlučio je ulagati u ugostiteljstvo i menadžment. Otvorio je luksuzni restoran u elitnom dijelu grada, koji je brzo postao popularno okupljalište poznatih osoba.
Tošić također aktivno radi u nogometnom menadžmentu, koristeći svoje bogato iskustvo i kontakte kako bi pomogao mladim nogometašima u razvoju karijera. Ovaj profesionalni zaokret omogućava mu da ostane povezan s nogometom, a istovremeno mu pruža nove poslovne izazove.
Privatni život pod lupom
Medijska pažnja nije se smirila ni nakon razvoda, a špekulacije o Tošićevom ljubavnom životu i mogućim novim partnericama nastavljaju izazivati veliku pažnju. No, Duško se trudi držati svoj privatni život izvan medijskog fokusa, koncentrirajući se na obitelj i poslovne obveze.
Pogled u budućnost
Duško Tošić ulazi u novo životno poglavlje, balansirajući između obiteljskih odgovornosti i poslovnih izazova. Njegova transformacija iz sportaša u poduzetnika i menadžera pokazuje njegovu odlučnost u izgradnji novog identiteta, unatoč stalnoj medijskoj pažnji.
Neuroplastičnost: Nevjerojatna sposobnost mozga da se prilagodi
Ljudski mozak je nevjerojatan organ, sposoban za kontinuiranu prilagodbu i razvoj zahvaljujući procesu poznatom kao neuroplastičnost. Nekada se smatralo da mozak prestaje s razvojem nakon djetinjstva, no danas znamo da on zadržava sposobnost stvaranja novih neuronskih veza tijekom cijelog života.
Što je neuroplastičnost?
Neuroplastičnost označava sposobnost mozga da mijenja svoju strukturu i funkciju kao odgovor na nova iskustva, učenje ili oporavak od ozljeda. Ovaj proces omogućava mozgu da:
- Stvara nove neuronske veze,
- Reorganizira postojeće neuronske mreže,
- Nadoknadi funkcije izgubljene uslijed ozljeda ili bolesti.
Kako neuroplastičnost djeluje?
Svaki put kada osoba uči novu vještinu, rješava problem ili doživi nešto novo, mozak se reorganizira. To uključuje jačanje postojećih veza među neuronima i stvaranje novih. Na primjer, učenje sviranja instrumenta povećava aktivnost u područjima mozga odgovornim za motoričku koordinaciju, sluh i pamćenje.
Primjeri neuroplastičnosti u praksi
- Oporavak od moždanog udara: Kada dođe do oštećenja određenog dijela mozga, zdravi dijelovi mogu preuzeti njegove funkcije. Osoba koja je izgubila sposobnost govora može kroz terapiju ponovno naučiti govoriti, koristeći alternativne neuronske puteve.
- Učenje novih vještina: Dokazano je da aktivnosti poput učenja jezika, sviranja glazbenog instrumenta ili rješavanja zagonetki potiču rast novih neuronskih veza, čime mozak ostaje mlad i funkcionalan.
- Adaptacija kod slijepih osoba: Kod osoba koje su izgubile vid, mozak prilagođava vizualne centre kako bi poboljšao osjetila sluha i dodira, čime se omogućava bolja orijentacija i percepcija prostora.
Faktori koji poboljšavaju neuroplastičnost
Određene aktivnosti i stil života mogu značajno utjecati na sposobnost mozga da se prilagodi. Neki od najvažnijih faktora uključuju:
- Tjelesna aktivnost: Aerobni treninzi, poput trčanja ili plivanja, dokazano povećavaju proizvodnju novih neurona, osobito u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za pamćenje.
- Meditacija i mindfulness: Smanjenje stresa i povećanje fokusa kroz meditaciju pozitivno utječe na strukturu i funkciju mozga.
- Društvene interakcije: Održavanje socijalnih veza potiče kognitivne procese i smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti.
- Izlaganje novim iskustvima: Putovanja, učenje novih jezika ili promjena rutine stimuliraju stvaranje novih neuronskih veza.
Zaključak
Neuroplastičnost je ključna za nevjerojatnu sposobnost mozga da se prilagođava i razvija. Ovaj proces omogućava kontinuirani osobni rast, razvoj i oporavak, čak i u odrasloj dobi. Razumijevanje neuroplastičnosti i primjena njenih principa može značajno doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja i kognitivnih funkcija kroz cijeli život.